Istraživanje je potvrdilo: gotovo 99 % ispitanika konzumira meso divljači domaćeg podrijetla. Da je meso divljači bogato proteinima i nutritivnim vrijednostima, složni su svi. Pozitivni su i stavovi o lovu – ispitanici smatraju da on pomaže održavanju ravnoteže u prirodi. Ipak, namjera konzumacije mesa divljači je osrednja. Gdje se onda kriju raskoraci između stavova i namjere ponašanja?! Odgovor na ovo pitanje tražio se jučer na stručnom skupu „Divljač u suvremenoj prehrani“ na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoj su pečat dali stručnjaci iz područja lovstva, ponašanja potrošača na tržištima hrane te nutricionizma, predstavnici industrije i svijeta gastronomije. Cilj je svima bio jednak: popularizirati meso divljači kao modernu prehrambenu namirnicu te približiti ju krajnjim potrošačima prezentacijom modernih jela.
Postoji tržište za meso divljači u Hrvatskoj, stoga važno je uspostaviti opskrbni lanac. S obzirom na raskorak između stavova o toj vrsti mesa i stavova o lovu s namjerom konzumiranja mesa divljači, potrebno je utvrditi koji su uzroci tog raskoraka (viša cijena, percepcija sigurnosti, dostupnost) te ujedno educirati potrošače o sigurnosti, naglašavati važnost lova i prednosti konzumacije mesa divljači, zaključila je doc. dr. sc. Marina Tomić Maksan. Ona je, zajedno s prof. dr. sc. Nikicom Špremom s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u siječnju ove godine provela istraživanje među hrvatskim potrošačima na uzorku od 603 ispitanika.
Izv. prof. dr. sc. Nives Marušić Radovčić sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta istakla je nutritivni i ekološki aspekt mesa divljači. Sirovina dolazi iz prirodnog, održivog lova, što smanjuje utjecaj na okoliš u usporedbi s intenzivnim uzgojem domaćih životinja.
Meso divljači je prirodno ‘organsko’, bez dodataka hormona i antibiotika, što ga čini zdravijim izborom za pojedince koji brinu o zdravlju. Kao održiva, ekološki prihvatljiva i nutritivno bogata opcija, predstavlja izvrsnu alternativu drugim vrstama mesa.
Na skupu je Branimir Stankić iz Hrvatskog lovačkog saveza govorio o važnosti lovstva, a o divljači koja nas okružuje prof. dr. sc. Nikica Šprem s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na proizvodnju mesa divljači iz hrvatskih lovišta osvrnuo se izv. prof. dr. sc. Kristijan Tomljanović sa zagrebačkog Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Naime, Hrvatski lovački savez trenutačno broji više od 75.000 aktivnih članova. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tijekom lovne godine 2023./2024. u odstrelu su najzastupljenije vrste papkara, i to divlja svinja s odstrelom od 48 tisuća grla, slijedi srna obična s gotovo 18 tisuća grla te jelen obični s 5,5 tisuća grla. Nedavni podaci na razini države govore o proizvodnji većoj od 2.100 tona mesa jelena običnog, srne obične i divlje svinje godišnje, i o konzumaciji od samo 0,55 kg po stanovniku. Prema važećem cjeniku Hrvatskih šuma godišnja proizvodnja iznosi desetak milijuna eura.
Inovativnim pristupom tržištu i sljubljivanjem mesa divljači s autohtonim proizvodima podneblja gdje se naš proces proizvodnje odvija – u Istri – u Histrisu nastojimo mesu od divljači dati dodatnu vrijednost i mijenjati svijest potrošača. Pritom ne brendiramo samo suhomesnati proizvod, već baštinimo ono najbolje iz svijeta gastronomije. Tako smo, primjerice, kobasicu od jelena, takozvanog kralja šume, povezali s istarskim tartufom. Uz nutritivne prednosti i okuse izvornosti, bilježimo stalni rast interesa za našim proizvodima od divljači. Sirovinu osiguravamo iz vlastitog lovišta u okolici Ogulina te otkupom od lovačkih društava, istaknuo je direktor proizvodnje istarske tvrtke suhomesnatih proizvoda Histris Dalibor Matišić govoreći o izazovima s kojima se susreću u tehnologiji prerade divljači.
Kako ne bi ostalo sve samo na riječima, teorija je na kraju stručnog skupa pretočena i u praksu. Dionici su imali priliku kušati četiri moderna jela u aranžmanu mladog kuhara Matije Bogdana te Histrisove suhomesnate proizvode od divljači.
