Zvao se Issa i bio prva grčka kolonija na istočnoj obali Jadrana. Bilo je to 397. godine prije Krista. Nakon što su u 7. i 8. stoljeću područje naselili Hrvati, koji su se stopili sa starosjediocima ilirskog, grčkog i romanskog podrijetla, ime Issa bude pohrvaćeno i od onda ovaj otok u Jadranskome moru nosi naziv Vis.
Svojatali su ga i vladali njime mnogi – Talijani, Francuzi Englezi i Habsburška monarhija, a posljednje burno razdoblje na Visu bilo je za vrijeme Drugog svjetskog rata. Talijani ga zauzimaju 1943. godine, ali nakon njihove kapitulacije, 1943. cijeli otok dolazi pod vlast jugoslavenskih partizana.
Zašto pričamo ovu povijesnu priču? Naime, aerodrom koji je bio izgrađen na Visu je zapravo onaj kotačić koji je pokrenuo bitna zbivanja kod otočana, jer njime su se koristili Britanci – bio je baza za napade na područja pod njemačkom okupacijom.
Plavac mali za suhi vojni obrok
Tada, 1944. godine na Visu, koji je bio u totalnoj izolaciji, nije bilo dovoljno hrane, a muškarci koji su to mogli – nosili su puške i ratovali daleko od rodne grude. Na otoku su ostale žene, starci i mala djeca. Višanima je nedostajalo hrane, a britanski su vojnici čeznuli za mirnodopskim užicima. I tada su nona Frona i dida Jure došli na zamisao da s vojnicima sklope još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu, suhi vojni obrok za plavac! I upravo stoga, slogan vinarije Vislander glasi: Vino za život.
Kako to obično biva, nakon osnivanje samostalne Republike Hrvatske, vinogradi su bili raštrkani, jedan nonin, jedan didin… Ali, mlađi naraštaji, koji su naslijedili vinograde obiteljskim su vezama spojili parcele u jedno vlasništvo i današnji vlasnici vinarije, Damir Radica te Marko i Sanda Vojković vinarijom Vislander odaju svojevrsni hommage njihovoj noni Franki Vojković i pranoniću Juri Dorotiću koji su protagonisti uvodne priče na početku teksta.
Suvremena vinarija, odlična vina s odličnim etiketama
Izgrađena je nova, suvremena vinarija s podrumom i obnovljeni su vinogradi. Dizajn svojih etiketa vinarija Vislander prepustila je najiskusnijima: stručnjaci iz agencije Bruketa&Žinić&Grey točno su prepoznali što se vinima želi poručiti odnosno kakva se poruka krije u povijesnoj priči. Naime, većina zemljopisnih karata koje su sačuvane o otoku Visu su iz doba dok je Vis bio pod vlašću partizana i JNA, a oni su rabili izohipse. Tako su na etiketama crtama i vijugama nalik na izohipse iscrtani portreti članova obitelji koji su zaslužni da vinarija Vislander danas zauzima sve značajnije mjesto na vinskoj karti Hrvatske.
Njegovanje autohtonih sorti
Na svim su položajima vinogradi obnovljeni, a zasađene su uglavnom autohtone sorte – vugava, kuč i plavac mali. Naime, u vinariji su svjesni da na svjetskom tržištu ne možemo konkurirati količinom vina, ali zato možemo ponuditi vina od sorti koje vuku porijeklo i uspijevaju samo na našem tlu. Treba još napomenuti da se vinogradi obrađuju tradicionalno, bez uporabe mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida, maksimalno poštujući održivi život tla, loze i životinjskog svijeta.
Autohtona vugava, vrlo je rijetka sorta, a ukupne količine u Hrvatskoj, a samim time i u svijetu, ne prelaze 15ha, od čega je samo 1ha na Braču, a preostalih 14ha na Visu. Tako, vinarija Vislander sa posađenih 7 ha vugave posjeduje 50% ukupne svjetske proizvodnje!
Vugavu i kuč (trbljan bijeli) su u vinariji Vislander zasadili u svom vinogradu Dračevo polje, a na tržište plasiraju baznu Bugavu (vugavu) i Bugavu antque.
Vinarija Vislander je prva otočna vinarija koja je krenula u single vinyard metodom u uzgoju plavca malog. Mikro terroiri s položaja Milna, Tihobraće polje, Voščice i Ljubišće daju, svaka za sebe posebne plavce, koji se ne smiju uspoređivati s teškašima uzgojenim na obalnom i otočnom kamenom tlu. Njihovi su plavci lagani, pitki… moderni.
Prvi otočki pjenušci
Najveće iznenađenje su prvi otočki pjenušci proizvedeni od autohtonih sorata – kuča i vugave. Naime kuč, iako raste na mediteranskom podneblju, ima dovoljno kiselina da bude bazna sorta za pjenušce. U bijeli je uz kuč dodana vugava, a u rose pjenušac plavac mali s položaja Voščice.
24 karata = 24 sjemenki rogača
Vinarija ima i svoju destileriju u kojoj nastaju rakije travarica i lozovača, likeri od kruške, rogača i oraha, odličan limoncello od domaćih, autohtonih povelikih viških limuna, a posebno su ponosni na ginove, odnosno na gin od rogača – 24 Carob Gold Gin.
Kao i svaki uradak pod etiketom Vislander, i on ima svoju priču: Naime, izraz karat potječe od rogača (carob). U antičkoj su Issi mjerili težinu zlata i dragog kamenja sjemenkama rogača koje uvijek imaju istu težinu. U rimsko doba zlatnik solidus težio je 24 sjemenke rogača. Tako od davnina 24 karata označava mjeru za stopostotno čisto zlatno, baš kao što danas 24 rogača njihovom ginu daju stopostotni čisti zlatni okus.
Vinarija Vislander pričom o precima, tradiciji, vinariji te svojim pjenušavim, mirnim vinima te destilatima sve više osvaja srca ljubitelja dobrih kapljica i počinje zauzimati značajno mjesto na hrvatskoj vinskoj karti.
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: arhiva vinarije Vislander