U usporedbi s prosjekom EU jedemo dvostruko manje ribe: po glavi stanovnika godišnje manje od 10 kg, 20 kg prosjek Unije
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo težak 6,5 milijuna eura na koji će Hrvatska gospodarska komora ponovno prijaviti svoj projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“. Sredstvima iz natječaja nastavit će se
financiranje nastupa hrvatski tvrtki na najvažnijim svjetskim sajmovima ribarstva u Bruxellesu i Vigu u 2020. godini.
„HGK je svojim članicama, uz pomoć sredstava iz ovog Fonda, već financirala nastupe na spomenutim sajmovima u stopostotnom iznosu od 2015. do 2019. godine. Konkretnije, početkom ove godine Komora je na račune svojih članica isplatila oko 1,2 milijuna kuna za
troškove izlaganja. Novi natječaj omogućit će nam da i u idućim godinama nastavimo s tom praksom“, istaknuo je Zoran Radan, samostalni savjetnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Upravo zbog činjenice da su nastupi na sajmovima u potpunosti financirani od strane HGK osjetno je porastao interes domaćih tvrtki za izlaganje. Tako se za nastup na najvećem međunarodnom sajmu morske hrane European Seafood Exposition dogodine u Bruxellesu
već prijavilo 11 hrvatskih tvrtki koje će svoje proizvode predstaviti na 260 četvornih metara izložbenog prostora.
S obzirom da će u vrijeme održavanja sajma Hrvatska predsjedati Europskom unijom, zamišljeno je da se, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, u sklopu sajma predstave i dosezi u provođenje Zajedničke ribarstvene politike EU u Hrvatskoj.
Promocija nastupa domaćih tvrtki na sajmovima u inozemstvu je samo jedan segment projekta „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“. Važni ciljevi su i promocija održivog ribarstva te povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu jer u usporedbi s prosjekom EU jedemo dvostruko manje ribe po glavi stanovnika godišnje manje od 10 kg u Hrvatskoj, 20 kg prosjek Unije.
Izvoz je u ovom sektoru na zadovoljavajućoj razini. To ponajprije možemo zahvaliti izvozu svježe i rashlađene ribe koja ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ribe, ljuskara i mekušaca te ribljih prerađevina u
2018. iznosio je 53.382 tona, odnosno 200 milijuna eura. Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji su nam izvozni proizvodi sitna plava riba iz ulova koju izvozimo kao svježu, smrznutu, konzerviranu ili
soljenu, te proizvodi hrvatske akvakuture – tuna, brancin, orada i šaran.